Mostar- “kamena ruža”
Gospodarsko, kulturno, sveučilišno, prometno i turističko središte Hercegovine. Podignut u cvjetnoj i vinorodnoj dolini rijeke Neretve ovaj grad je kamena ruža. Njegovu blagu klimu štite planine Velež, Čabulja i Hum. Nastao je oko Starog mosta koji je podignut 1566.godine u blizini nekadašnjeg lančanog mosta. Iz tog razdoblja i kasnije ostali su vrijedni spomenici kulture.
Mostar je stoljećima na raskrižju različitih civilizacija i svaka od njih je u njega utrala dio svoje posebnosti. To je grad sunca, zelenila, behara, koji se odlikuje ugodnom mediteranskom klimom koju karakterišu duga topla ljeta. Mostar je udaljen 60 km od mora, a u njemu i njegovoj bližoj okolici nalaze se poznati jedinstveni lokaliteti kulturno-historijskog blaga i nasljeđa, koji svjedoče o životu na ovom području još u predantičkim vremenima. Mostar posjeduje kompletnu prostornu infrastrukturu, cestovni i željeznički promet koji ide od sjevera ka jugu – Jadranskom moru, te modernu zračnu luku.
U dokumentima iz 1469. godine prvi put se spominje ime grad Mostar. Medu objašnjenjima porijekla imena najinteresantnija su dva: Mostar je dobio ime po mostarima, čuvarima mosta i po dvijema kulama koje je narod zvao mostare. Grad je rastao i uskoro postao hercegovački centar. Još prije 1592.godine Mostar je bio sjedište muftija, 1767.godine postaje sjedište hercegovačkog mitropolita a od polovine prošlog stoljeća je i sjedište katoličkog biskupa. Kroz Mostar teku Neretva i Radobolja a u njegovoj bližoj okolici nalaze se još rijeke: Drežanjka, Buna, Bunica i Jasenica.
STARI MOST
Stari most je čuveni most preko rijeke Neretve u Mostaru. Sagrađen je između 1557-1566 godine, djelo turskoga graditelja Hajrudina. Dana 9.novembra 1993. godine srušen je Stari most. Nakon obnove 2004. godine Stari most je uvršten na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
HRVATSKI DOM HERCEG STJEPAN KOSAČA
Hrvatski dom Herceg Stjepana Kosače mjesto je gdje se odvija najveći broj kulturnih i edukativnih događanja u Hercegovini.
FRANJEVAČKI SAMOSTAN
Premda su samostani u Ljubuškom i Mostaru spomenuti u popisima franjevačkih samostana istom početkom XVI. stoljeća, bez dvojbe oni su osnovani dosta prije, vjerojatno u XV. stoljeću. Nezaboravni hrvatski historičar fra Dominik Mandić iznio je mišljenje da su samostani u Ljubuškomu i Mostaru osnovani u doba Stjepana Vukčića Kosače (1435.-1466.), čiji se posjedi od god. 1448. nazivaju Hercegovina.
BLAGAJ – BUNA
Blagaj je gradić u Hercegovini, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 7 km južno od Mostara. Treba napomenuti da je u blizini Blagaja izvor Bune, najveći kraški izvor u Evropi, pored kojeg se nalazi čuvena sufijska tekija. U okolini Blagaja također postoji ribogojilište i restoran, te dvorac iz 15. stoljeća. U antičkom dobu na području Blagaja je postojalo ilirska utvrda i rimski castrum. U vrijeme bizantskog cara Justinijana izgrađeno je nekoliko utvrđenih gradova na tom području.
U Mostaru također ima mnogo kulturnih događaja kao što su “Mostarsko ljeto”, gdje se ističu “Šantićeve večeri poezije”, “Mostarski ljetni festival” te “Festival horova/ansambala BIH”.
Neke od poznatih ličnosti koje su iz Mostara su Aleksa Šantić – pjesnik, Duško Bajević – nogometaš, Džemal Bijedić – političar, Edo Kajan – alpinist, Hamza Humo – pisac, Sergej Trifunović – glumac i mnogi drugi.
