Kulturno-umjetnička društva
U Bosni i Hercegovini žive mnogbrojni narodi i pripadnici različitih religija. Bosna je zemlja u kojoj narodi čuvaju i njeguju svaki detalj svoje tradicije, a podatak da samo na području Grada Zenice ima više od 15 kulturno-umjetničkih društava koji nastoje sačuvati tradiciju, kulturu, običaje svih naroda podjednako, govori sve samo za sebe. Da su ovdje svi isti i jednako dobro došli govori i činjenica o dobro očuvanoj tradiciji svih tih naroda.
Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi. Pod tradicijom se podrazumijeva i prenošenje znanja i običaja. Folklor je naziv za sveukupnost narodnog stvaralaštva u oblasti duhovne i meterijalne kulture. To je sveobuhvatni pojam za anonimnu narodnu tradiciju u koju pored materijalne kulture, folklora ideja, folklora kao umjetnosti riječi spada i folklor pokreta i igara, a koji dio se najviše eksponira u javnosti i najrašireniji je. Ovaj dio folklora kao narodnog stvaralaštva je najjači faktor u očuvanju tradicije naroda unutar tih skupina, ali također i unutar drugih skupina.
Ahmedin Husejnović, predsjednik Bosnia-folka, jednog od najvećih KUD-ova u Zenici, ali i u Bosni i Hercegovini u svom izlaganju na ovu temu kaže: “Članovi ansambla i ja smo zaista ponosni i presretni, da mi na ovako malim prostorima imamo jako puno kultura i puno različitosti. Kad uporedimo druge države gdje je skoro sve slično, kod nas ćete vidjeti da od sela do sela postoje drugačiji običaji, drugačije narodne nošnje itd. Mi baš to želimo, nastojimo i što je najvažnije uspijevamo očuvati i promovisati…”
Za još veću pohvalu je i to da sve više mladih svaki dan dolazi da pomogne u očuvanju tradicije naših naroda. I svakim danom uviđamo da svijest mladih za očuvanjem tradicije naroda Bosne i Hercegovine jača. To nam govori broj članova KUD-ova, npr. Samo Ansambl Bosnia-folk ima oko 150 aktivnih igrača, vokalnih solista, članova orkestra i pratećeg osoblja. U razgovoru sa predsjednikom i igračima ovog društva dolazimo do zaključka da ovaj narod zaista njeguje svoj identitet i da sa velikom pažnjom i ljubavlju to rade. I gospodin Husejnović navodi: “Nikada nismo imali problem, naprotiv, ne želimo ni razmišljati o problemu kao što je diskriminacija vjera i običaja drugih religija i naroda od strane članova društva, a prvenstveno igrača. Oni sa velikom radošću oblače nošnju bilo kojeg naroda i smatraju ih kao dio sebe….”.
Zanimalo nas je mišljenje i jedne od djevojaka koje oblače sve te nošnje i igraju sve te igre i ona nam je otkrila: “Meni, kao igračici, je uvijek prestavljalo čast obući nošnju drugog naroda i zaigrati njihove igre. S tim gestom pokazati da jednako poštujem njihovu tradiciju kao i svoju, te svima drugima probuditi svijest da je sve to dio Bosne…”
Zaista je Bosna i Hercegovina zajednica svih naroda, svih tradicija i kultura i takva raznolikost predstavlja pravo bogatstvo koje vrijedi i koje se treba pokazati svijetu. To nastoje uraditi članovi mnogobrojnih kulturno-umjetničkih društava, a djelimično i uspijevaju u tome. Naša zemlja nije u opasnosti da se u njoj zaboravi tradicija, kultura i identitet naroda dok god ima ovoliko mladih ljudi koji se o tome brinu. I dok god je ovako, Bosna i Hercegovina i njeni narodi će se dugo pamtiti.
TEKST: Vildana Hodžić, članica “Dječijeg parlamenta” Zenica
