Saliha Čabro: O mogućnostima mladih u pogledu zaposlenja
MA ekonomije Saliha Čabro govorila je za Radio Active o mogućnostima mladih u pogledu zaposlenja.
Kako je 60 % mladih nezaposleno u BiH Saliha je kazala:
„Problem nezaposlenosti mladih u BiH je rezultat pasivne makroekonomske politike prema tržištu rada, naročito kada je ova kategorija u pitanju, ali i pasivnog ponašanja samih mladih. Naravno da je moguće smanjiti procenat nezaposlenosti. Postoje različiti programi poput formiranja jedinstvenog centra za karijerno savjetovanje mladih, kao što je slučaj u Finskoj, zatim programi javno-privatnih partnerstava gdje bi kao uvjet potpisivanja ugovora o realizaciji projekata bilo upošljavanje i zadržavanje mladih kadrova i slično. Problem je što u BiH vrlo malo se čini u cilju poboljšanja statusa mladih.
S druge strane, višak energije moju mladost nosi, vidim da se najčešće kanališe u kafićima, nargila barovima i kladionicama sa uzvicima: „Teško je.“ Vrlo mali procenat mladih izlazi iz svoje zone komfora, nego očekuje da neko drugi riješi njihov problem, vođeni parolom: „Bolje besplatno ležati nego za malu plaću raditi.“ Tako da kao ekonomista procenat koji ste spomenuli, ne smatram realnim, nego je djelimično i rezultat vlastitog odabira mladih.“
Očito je da entuzijazam mladih nije dovoljan, čast izuzecima. Svakako da je potrebno da vlasti učine iskorak a Saliha Čabro je predložilia načine stvaranja tih mogućnosti i zadržavanja naših mladih.
„Obzirom da se sada toliko forsira poduzetništvo i samozapošljavanje kao rješenje ovog problema, a svi znamo kakvi su državni nameti prema privatnom sektoru, jedno od najjednostavnijih rješenja, barem prema mom ličnom mišljenju, jeste omogućavanje grejs perioda do 3 godine za mlade poduzetnike, kada su u pitanju porezne dadžbine i takse. Ne govorim ovdje o parafiskalitetima, jer tu bi s našim trenutnim administrativnim mogućnostima nastupio problem. Također i niže cijene kirije za poslovne prostore, bi uveliko smanjile inicijalne troškove poslovanja u početnim razvojnim godinama.
Nadalje, što se tiče SDI, predlažem slične porezne olakšice one investitore koji se opredijele da uposle ali i zadrže mlade jedan izvjestan period, dovoljan da mladi pokažu svoje kompetencije i generiraju BDP.“
Iako se govori o nedostatku različitih programa u našoj zemlji, potvrditi se može da ti programi postoje. Mladima se nude različite soft skills edukacije i prekvalifikacije za poslove koji su traženi na tržištu rada. Saliha Čabro se složila sa tim da se malo priča o tome, da se premalo govori o prilikama a više o problemima.
„Programi zaista postoje ali nisu dovoljno reklamirani široj javnosti. Ono što je neophodno jeste na jednom mjestu omogućiti agregiranje svih informacija o raspoloživim grantovima, mogućnostima edukacija i prekvalifikacija, potrebama tržišta rada i svim drugim informacijama koje bi u značajnoj mjeri doprinijele smanjenju nezaposlenosti. Kao mogući organ za sprovedbu navedenih mjera predlažem da to budu biroi za zapošljavanje. Ovom prilikom je neophodn o vršiti kombinaciju različitih medijskih sredstava, uz možda malo veći fokus na Internet i društvene mreže.
Kroz veći stepen transparentnosti i protoka informacija omogućit će se i željno iščekivana promjena stavova ljudi u BiH.“
Saliha je pružila konstruktivne informacije i ideje koje mogu biti vodilje ne samo mladima, nego i svim ostalim koji se nalaze u dilemi ostanka ili napuštanja BiH. Za sva dodatna pitanja, nejasnoće uvijek stoji na raspolaganju putem društvenih medija (FB ili Instagram acc.).
