ROBERT HOOKE
Robert Hooke je rođen u Freshwater-u, 18. aprila 1635. Hooke je bio britanski fizičar, matematičar i izumitelj. Ubraja se u najsvestranije naučnike 17. stoljeća.
Robert Hooke je bio najmlađe dijete je. Otac mu je bio svećenik, koji je radio i u školi, pa je mogao podučavati svog sina, jer je bio uglavnom slabog zdravlja. Robert je bio jako zainteresiran za mehaniku i izradu nacrta. Tako je bio rastavio jedan brončani sat i uspio napraviti kopiju od drva, koja je dosta dobro radila.
Rad je započeo s Robert Boyleom na konstrukciji zračne pumpe, poboljšao je mikroskop, a okušao se i u teoriji, gdje se često suprotstavljao Isaacu Newtonu. Prvi utvrdio rastezanje tvari zagrijavanjem (toplinsko istezanje), našao zakon opruge i postavio osnovni zakon teorije elastičnosti (Hookeov zakon). Hooke je također postavio kinetičku hipotezu plinova i predložio temperaturu tališta leda za nultu točku termometarske ljestvice
Ono što mi danas nazivamo osnovom organizma svakog živog bića je ćelija. Robert Hook je posmatrajući mikroskopom tanke prereze pluta, otkrio strukturu sličnu saću, te je nazvao ćelijom.
Robert Hooke je radio i na mjerenju udaljenosti do zvijezda metodom paralakse, ali nije uspio zbog nesavršenosti mjernih instrumenata. Jedan od prvih je promatrao Saturnov prsten i dvojne zvijezde. Nakon što je London izgorio u velikom požaru 1666., radio je na obnovi grada.
Vrijedno je radio i djelovao za vrijeme svoga života, a nakon smrti iza sebe je ostavio značajna otkrića i djela. A o Robertu i njegovim dostignućima učimo na časovima hemije, biologije i fizike.
