24. April posvećujemo životinjama zatočenim u laboratorijama

Svjetski dan životinja u laboratorijama star je više od 40 godina.

 

Dan je osnovalo Nacionalno antivivisekcijsko društvo (NAVS) 1979. Tokom 1980-ih godina održane su demonstracije i protesti koje su obilježile Svetski dan antivivisekcijskih organizacija u Velikoj Britaniji i inostranstvu. Među metama su bile laboratorija Ministarstva odbrane Porton Down, Univerzitet Cambridge i uzgajivač primata Shamrock Farm.

Sveučilište u Oxfordu je 1987. godine izabralo Animal Aid kao metu za svoju kampanju “Blinded by Science” (“Oslijepljeni naukom”), a gotovo 3000 ljudi prisustvovalo je maršu i mitingu. Cilj su bili eksperimenti za uskraćivanje vida, koje je provodio Colin Blakemore, uključujući šivanje očiju majmuna i držanje mačića u mraku.

Deset godina kasnije, 1997. stotine su sudjelovale na Oxford Turneji Svjetskog Dana Oslobađanja – marširajući središtem grada, a zatim se približavajući kućama Blakemorea i šefu fiziologije. Glavni muzeji u gradu, svi naučni odjeli i naučna biblioteka su zatvoreni taj dan.

Jedna od glavnih kampanja krajem devedesetih bila je usredotočena na farmu Hillgrove u Witneyu, Oxfordshire. Hill Grove je bio jedan od 3,326 određenih objekata za uzgoj i eksperimentiranje na životinjama u Velikoj Britaniji; i u pokusima u Velikoj Britaniji 1998. godine 1124 mačke su iskorištene.

Kada je zona isključenja udaljena 8 kilometara oko laboratorijskog uzgajivača mačaka, nacionalni demo programi su umjesto toga prešli u Oxford, protiv odjeljenja psihologije Univerziteta koji je koristio mačke iz Hillgrovea, izazivajući prometan haos. Hillgrove se zatvorio 1999. godine.

Godine 2004. “Speak – Glas za Životinje” osnovan je u novom istraživačkom objektu za životinjame koji je Sveučilište Oxford kasnije izgradilo. Protesti su se održavali redovno, uključujući za Svjetski dan, i izgradnja novog objekta obustavljena je na 16 mjeseci. Na kraju se otvorila u novembru 2008., ali kampanja Speak je nastavila i 2013. na Svetski dan su se vratili u Oxford zbog bučnog marša protiv eksperimenata na životinjama.

 

Svake godine u britanskim laboratorijama na gotovo 4 miliona životinja se prisilno eksperimentiše. Svakih 8 sekundi jedna životinja umire. Uključujući eksperimente na više od 600.000 životinja koje su istraživači kategorisali da uzrokuju patnje „UMJERENOG“ ili „TEŠKOG“ stupnja.

Vrsta	Ukupan broj eksperimenata
Miševi	2,781,685
Ribe	514,059
Štakori	241,544
Ptice	132,009
Psi	3,847
Primati	2,960
Mačke	198
Ostali glodari	26,102
Ostali sisari	77,446
Ostale životinje	9,523
Ukupno:	3,789,373

 

Prigovori na eksperimente na životinjama spadaju u dvije kategorije: moralni prigovori i naučni prigovori.

MORALNI PRIGOVORI

• Nemamo pravo. Životinje nisu naše vlasništvo pa da radimo s njima što želimo.
• Krajnost patnje. Vivisekcija stavlja osjećajna bića kroz približno onoliko patnje koliko je moguće da se osjećajno biće stavi, od hirurških zahvata bez anestezije do utapanja, od električnih udara do implantata stranih predmeta.
• U Velikoj Britaniji je (od 1998.) ilegalno vivirati gorile, čimpanze i bonobe. Ako je pogrešno prisiljavati čimpanze na podvrgavanje bolnim eksperimentima, onda je pogrešno prisiljavanje i miša na isto
• Javnost je sve više protiv toga (posebno mlađe generacije). Na primjer, prema Ipsosu Mori, jasna većina mlađih od 21 godine koje su anketirali odgovorila je da je ‘eksperimentiranje na životinjama uvijek moralno pogrešno’
• Nepravilni postupci i propusti u regulaciji. Tajne istrage otkrile su grozne propuste u higijeni i zaštiti u vivisekcijskim laboratorijama. Na primjer, radnici HLS-a (jedne od najvećih ugovornih laboratorija za testiranje u Velikoj Britaniji) snimljeni su ako udaraju psiće bigl-a šakama.
• Kao još jedan primjer, radnici na Kraljevskom Koledžu Hirurga smatrali su šaljivim da tetoviraju riječi “sranje” na čela majmuna (za ovo kršenje laboratorija je kažnjena sa samo 250 funti (560 KM), a čak je i to naknadno ukinuto u žalbenom postupku).
• Ne samo da životinje pate i umiru u laboratorijama. Milijoni se dodatno ubijaju svake godine u nestalnim uzgajalištima i kao “višak zaliha”.
• Nasilje vodi ka nasilju. Ljudi koji se treniraju da “ne budu gadljivi ili razdražljivi” zbog nanošenja ekstremne patnje životinjama, sposobni su na sve. To može biti samo štetno za moralni napredak društva.

NAUČNI PRIGOVORI

• Metodologija istraživanja mora biti pouzdano predvidljiva, a ne samo povremeno ispravna.
• Životinje su loši modeli za ljude. Paracetamol je toksičan za mačke. Čokolada je toksična za pse. Penicilin je toksičan za zamorce. Šimpanze (jedan od naših najbližih rođaka u životinjskom carstvu) u osnovi su imuni na AIDS, malariju i hepatitis B.
• Učenje o pogrešnim bolestima. Na primjer, trošimo resurse koji proučavaju (umjetno stvoren) rak miša umjesto raka čovjeka. Podaci iz studija o raku miša pokazali su se da ne mogu pouzdano predvidjeti ljudski odgovor.
• Ljudski lijekovi koji spašavaju život možda su bačeni jer nisu uspjeli na testiranjima na životinjama (na primjer, skoro smo izgubili korisne lijekove protiv raka Gleevec i Tamoxifen na ovaj način).
• Ispitivanje na životinjama ne štiti nas zasigurno od lijekova štetnih za ljude. Primjeri uključuju Vioxx (koji je uzrokovao srčani udar i moždani udar), Thalidomide (koji je uzrokovao urođene mane) i TGN 1412 (koji je uzrokovao višestruko zatajenje organa!). U stvari, 9 od 10 droga testiranih na životinjama može se pokazati štetnim za ljude.
• Decenije okrutnog eksperimentiranja sa životinjama već je iznevjereno u pronalaženju lijekova za najstrašnije ljudske bolesti poput raka, AIDS-a i alzheimera.
• Postoje pouzdanije alternative. To uključuje studije ćelija i tkiva, računarsko modeliranje, mikro doziranje i obdukcije.

 

“Procjenjuje se da do 95% novih kandidata za lijekove ne uspije prevesti u efikasne tretmane za ljude, iako su se pokazali sigurnim i efikasnim u studijama na životinjama. Čak i lijekovi koji su proglašeni sigurnim nakon kliničkih ispitivanja mogu nastaviti štetiti ljudima u općoj populaciji. . Lijekom za artritis Vioxx usmrćeno je do 111 000 ljudi nakon što su se činili da su sigurne za životinje, uključujući majmune. ” – Safer Medicines Trust (Organizacija za Sigurnije Lijekove)

 

Studije na životinjama nisu u stanju pouzdano i dosljedno predvidjeti ljudske odgovore. Cancer Research UK priznaje:

“Mi radimo ispitivanja na ljudima jer životinjski modeli ne predviđaju šta će se dogoditi kod ljudi.”

Ako želite da uradite nešto povodom ovog problema koji je i dalje aktuelan širom svijeta, to možete učiniti potpisivanjem online peticija poput ovih:

https://action.hsi.org/page/25047/petition/1?ea.tracking.id=website

https://www.change.org/p/stop-animal-testing-da36de20-3b2e-4fcd-8aac-826ed78aa051

https://e-activist.com/page/9704/petition/1?ea.tracking.id=web

https://theanimalrescuesite.greatergood.com/clicktogive/ars/petition/animal-testing-ban

 

Ili prije neko što kupite neke lijekove ili kozmetiku provjerite da li su prvo testirane na životinjama i potražite “cruelty-free” opciju tj. “proizvode bez okrutnosti”.

 

Autor teksta: Ena Šehić