Zašto je važno mentalno zdravlje?
U emisiji realizovanoj u sklopu projekta Pollution Revolution ugostili smo Tarika Hasanića, magistra društvenih nauka iz područja psihologije.
Sa njim smo, ovom prilikom, razgovarali o mentalnom zdravlju, i o tome da li osoba koja je punoljetna može biti emotivno ili emocionalno inteligentna.
“Emocionalna inteligencija je jedan malo noviji konstrukt, tačnije malo se istražuje u tom području. Vi imate jednu odličnu knjigu pa evo mogu preporučiti knjigu Daniela Golemana “Emocionalna inteligencija” zašto je važnija od kvocijenta inteligencije. Hajde da pokušam na nekom primjeru da vam približim. Imate vrlo često ljude u svojoj okolini za koje kažete da su izrazito inteligentni i pametni u racionalnom smislu. Međutim, dešava se da vrlo često dolaze u konflikte sa drugim ljudima, imaju porodičnih problema, imaju problema u smislu zaposlenja itd. Znači da nešto “kod njih ne štima”. Jedno od tumačenja jeste da takvi ljudi imaju problema zapravo sa svojim emocijama, odnosno, da imaju problema sa emocionalnom inteligencijom. Emocionalna inteligencija bi bila da znamo prepoznati svoje emocije, da znamo prepoznati emocije kod drugih, da budemo empatični, da imamo kontrolu nad vlastitim emocijama.” – odgovorio je Tarik Hasanić.
U razgovoru je, između ostalog, prokomentarisao da bi psiholozi voljeli da se predmet psihologija uvede u program predškolskog obrazovanje, ali da je to problem obrazovne politike. Također dodaje da postoje časovi odjeljenske zajednice koji imaju jako dobre teme, između ostalog i o mentalnom zdravlju, ali da od razrednika zavisi kako realiziraju taj čas.
Pored realizovane emisije snimili smo i video u kojem je mr.sc.dipl.psiholog-psihoterapeut Sedin Habibović odgovarao na vaša pitanja.
Jedno od najzanimljivijih pitanja je glasilo “Kako socijalne mreže utječu na mentalno zdravlje?”.
“Čini mi se da su društvene mreže jako zarazne za sve kategorije stanovništva jer nude pregršt informacija koje se kontinuirano mijenjaju. Stalno imamo nove informacije i to, u principu, naša psiha i naš mozak voli. Voli raznovrsnost. U tom smislu sve duže ostajemo na društvenim mrežama. One mogu svakako biti i jako korisne, ali jako su zarazne i mogu izazvati ovisnost, nažalost.” – odgovorio je Sedin Habibović.
Na vaš zahtjev, ukazao je na razlike između anksioznosti i depresije. Sedin kaže da jetu razliku najlakše raspoznati u ispoljavanju emocija jer kod anksioznosti imamo emocije straha, brige, nekada to ode do ekstremno jakih emocija uzbuđenosti, tjeskobe, napetosti i sl. dok u stanju depresije imamo sniženo raspoloženje, tj. osoba može biti u takvom stanju da ne želi izaći i obavljati svoje obaveze. Također, dodaje da je vremenska odrednica također nešto gdje možemo razlikovati i jedan i drugi poremećaj, pa tako kod anksioznosti osobe su uvijek usmjerene većinom ka budućnosti, u iščekivanju onoga što će doći i čega se plaše, dok su depresivne osobe često usmjerene ka prošlosti i analiziraju šta se događalo.
Još jedna tema koja spada u teme mentalnog zdravlja, a o kojoj ste pitali je bullying, te sprječavanje suicidalnih misli i samoozljeđivanje.
“Nažalost, jako ozbiljna tema. Znamo da je u regionu bilo dosta fatalnih slučajeva. Osnovni razlog zašto mladi ne traže pomoć je stid. Osjećaj da su izolovani, što i čine oni koji provode te mjere. Te mjere mogu biti verbalne i neverbalne, pa nekada imamo osjećaj da nije ništa strašno, a zapravo jeste strašno. Važno je poslati mladim osobama poruku da se ne treba stidjeti jer bilo koja mlada osoba na svijetu može ući u taj krug. Važno je biti svjestan da smo žrtva bullyinga i pokušati naći način da potražimo pomoć, jer je zaista teško sam izaći iz toga.” – komentariše Sedin Habibović.
Ponekad se ne osjećamo sasvim dobro, i to je sasvim uredu. Pored fizičkog, veoma je važna briga o mentalnom zdravlju. Uredu je zatražiti pomoć starijih i iskusnijih. Zbog toga se nikada ne trebamo ustručavati ispoljiti to iz sebe!
Ovaj članak je nastao u sklopu projekta Pollution Revolution. Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Autori teksta: Amira Spahić
Izvor fotografije: https://textinformativos.blogspot.com/
