Zaključci sa Okruglog stola o pritiscima na novinare i medije u BiH
“Sloboda govora i javni interes”
Hotel “Holiday”, Sarajevo
17.01.2020. godine
– Veća pravna zaštita novinara i medija
Učesnici konferencije smatraju da je zadnjih 10-tak godina u BiH došlo do smanjenja
medijskih sloboda. Novinari i strukovna udruženja upozoravaju na dramatičan rast broja
napada na novinare u BiH. U prvih šest mjeseci 2019. zabilježeno 30-ak napada, a godinu
ranije više od 40. Riječ je samo o prijavljenim slučajevima. Novinarska zajednica kao jedno
od rješenja vidi to da se usvoje zakonske izmjene kojim će se napad na novinare tretirati kao napad na službene osobe. Stoga na osnovu rezultata iz istraživanja i rasprave na održanoj konferenciji predlažemo:
– Uvesti specijalno krivično djelo „napad na novinare“ koje bi bilo sankcionisano
visokim kaznama. Radi mogućih zloupotreba, čega se boje zakonodavci, potrebno je u
djelo uvesti element „obavljanja novinarskog zadatka“, gdje bi se preciziralo šta je to i
ko su potencijalni akteri sa obje strane.
– Nastaviti procese koji bi pod „napadom na službene osobe“ zakonski podveli i
novinare. Čak i ako sadašnji zakon u nekoj formi bude usvojen odnosno revidiran, ne
treba odustati od posebnog djela iz prošlog stava „napad na novinare“. Zakoni bi
trebali da da se nadopunjuju, ili da budu postavljeni na različitim administrativnim
nivoima.
– Legislativno povećati odgovornost političara koji vrše pritiske na medije. Isto tako kao
što javne ličnosti moraju biti više otvorene za razmatranje medija u njihovom
poslovnom, pa djelimično i privatnom životu, moraju i da nose veću odgovornost i u
slučaju napada i pritisaka na medije. Treba insistirati na svim zakonskim nivoima na
povećenju kazni za političare i druge javne djelatnike i dosljednoj sudskoj primjeni
koja bi određivala veće iznose ili zatvorske kazne (u odnosu na minimum).
– Sistemski pratiti anonimne prijetnje putem d igitalne komunikacije i prijavljivati
ovakve slučajeve policiji, ukoliko je riječ o krivičnim djelima, ili novinarskim
udruženjima, ukoliko se radi u vrijeđanju, insistiranju na cenzuri ili
neadekvatnom/neprofesionalnom objavljivanju u nečiju korist.
– Web mediji bi trebali administrirati komentare čitalaca na tekstove. Neobjavljivati
postove koje sadrže govor mržnje ili vulgarnosti. Postove koji pozivaju ili sugerišu na
teška krivična djela prijavljivati policiji.
– Stvaranje fonda (novčane pomoći) za novinare koji su zbog svog profesionalnog
djelovanja ostali bez posla
Istraživanje je pokazalo da značajan dio novinara trpi pritiske od samih uredništava ili
vlasnika medija u smislu profilisanja sadržaja. Čak 13 posto je onih koji su rekli da se te
prijetnje odnose na njihov radno-pravni položaj u mediju. Zbog ovog vrlo prisutnog problema potrebno je:
– Oformiti novčani fond za novinare koji su ostali bez posla ili angažmana usljed
profesionalnog izvještavanja koje nije bilo u skladu sa rukovodstvom medija. Teško je
očekavati da javna tijela obezbijede sredstva tako da potrebno osigurati sredstva od
međunarodnih dontora ili kroz neku drugu vrstu projektnih aktivnosti.
– U okviru projekta potrebna je komisija sastavljena od nezavisnih pravnih i medijskih
eksperata koja bi procijenjivala slučajeve na osnovu kojih bi se donosila odluka o podršci
(jednokratno ili tokom par mjeseci, npr. dok se ne nađe drugi angažman).
– Obaviještavanje/alarmiranje šire društvene zajednice o ovim slučajevima.
– Fakultetska i dodatna edukacija kako bi mediji i novinari mogli ojačati
vjerodostojnost
Iznesene su na konferenciji primjedbe da na studijima žurnalistike i komunikologije nema
dovoljno prakse te da je dio profesora ispolitiziran. Takođe, iznesena su zapažanja da dio
mlađih novinara, nema, osim stručnih znanja, ni dovoljno opšte obrazovanosti. Stoga je
potrebno:
– Ojačati i prilagoditi fakultetsku edukaciju novinara u smislu uvođenja više prakse,
skretanje pažnje javnosti da dio profesora unosi pristrasne političke i etničke elemente
u svoja predavanja kao i angažovanje kao gostujućih predavača na fakultetima
novinara sa iskustvom.
– Različita profesionalna i specijalistička znanja se moraju kontinuirano nadograđivati.
Male redakcije nisu u stanju apsorbovati odsustvo kvalitetnijeg novinara, pa makar i
samo na dva ili tri dana koliko traju edukacije medijskih ili nekih drugih nevladinih
organizacija. Potrebno je radno odnosno organizaciono iskalkulisati da se uposlenici
šalju na ovakve vrste edukacije. Uz pozitivnu procjenu relevantnosti teme I kvaliteta
predavača, pored čisto edukacionog dobitka, novinari na seminarima će uspostaviti i
poslovne veze koje se mogu kapitalizovati kroz razmjenu informacija, ali i druge
vidove poslovne saradnje, pa tako i na polju jačanja novinarske solidarnosti, koja je u
istraživanju ocijenjena lošom.
– Interno organizovanje, poštovanje novinarskih pravila i jačanje novinarske
solidarnosti
Istraživanje je pokazalo da ispitanici većinom smatraju da u BiH novinarska solidarnost
postojo samo među političkim istomišljenicima i da je dio medija i novianra pristrasan i
neprofilionalan. Sa time se složio i dio učesnika konferencije. Stoga je potrebno:
– Mediji bi trebali da nastave jačati mehanizme samoregulacije, uključujući usvajanje
internog etičkog kodeksa.
– Eksterni medijski monitoring bi trebao postati snažan i aktuelan proces, i u
kvalitativnom i u kvantitativnom smislu, kako bi mogao pružiti povratne informacije,
te ojačati medijske profesionalne i etičke standarde.
– Jačati solidarnost novinara kroz organizovanje susreta, seminara ili konferencija na
kojima bi raspravljali novinari iz svih dijelova BiH bez obzira na političke uklone ili
stavove. U ovom smislu važan korak je ponovno ukrupljavanj-e različitih novinarskih
društava.
Izvor fotografije: http://www.hrvatskiglas-berlin.com
