Utjecaj lažnih vijesti na emocije
U ponedjeljak, 23.12.2019., sa početkom od 18:00h, održana je posljednja panel diskusija projekta Aktivni RadiYo Građani. Naša gošća bila je psihoterapeutkinja Inela Šehić-Torlaković, sa kojom smo razgovarali o utjecaju lažnjih vijesti na djecu i mlade, te njihove emocije.
Inela Šehić-Torlaković, rođena je u aprilu 1988. godine u Zenici. Po osnovnoj vokaciji je diplomirani socijalni pedagog. Također, psihoterapeut pod supervizijom, geštaltističke psihoterapijske škole Instituta u Woorzburgu u Njemačkoj, i sistemski obiteljski konstelator pod supervizijom. Zaposlena je u službi za zaštitu mentalnog zdravlja unazad deset godina.
Iza sebe ima objavljena dva naučno-istraživačka rada u okviru socijalnopsiholoških istraživanja iz oblasti mentalnog zdravlja. Predstavnica je Udruženja profesionalaca i korisnika usluga iz oblasti mentalnog zdravlja „Stella“ Zenica, u čijim se okvirima djeluje i kroz implementiranje projektnih i programskih aktivnosti u službi poboljšanja kvalitete prevencijskih i tretmanskih usluga iz oblasti mentalnog zdravlja u zajednici.
“Svaka informacija na neki način utječe na čovjeka. Ne postoji informacija koja neće prouzrokovati misao, misao će posljedično uvijek emociju, emocija uvijek reakciju u tijelu i na kraju ponašanje. Mi kad primimo informaciju koja izaziva stres, posljedično će adrenalin se izlučiti, od adrenalina dolazi do ubrzanog lupanja srca, znojenja, grčeva u želucu, što će uzrokovati ponašanje. Što nije nimalo nevino, nimalo bezopasno nije plasiranje takvih medijskih sadržaja.”
Kada dijete dođe sa problemom, kako kaže Inela, svaki profesionalac znaće da je dijete samo nosilac simptoma porodice. Djeca nikada nisu odgovorna, u pedagoškom smislu, za ono što im se dešava. Ako dijete ima problem, kroz različite tretmanske usluge će se raditi na prilagođavanju ponašanja, proradi različitih emocija, ali je prevencija roditelj. Da bi se kritički razmišljalo o medijskim sadržajima, roditelj mora biti medijski pismen kako bi i dijete znalo kako kritički razmišljati o određenom sadržaju.
“Kritički stav je dosta kompleksan proojam i podrazumijeva i kognitivne i emocionalne procese, a sve to treba biti usaglašeno kako bismo mi rekli da imamo stav. U svakom slučaju, to je nešto što je procesno i na čemu se treba raditi.” – dodala je Inela.
Inela kaže kako se, otkako su društvene mreže postale epicentar medija, tek se sad dešava da roditelji prepoznaju, i spremni su da prime savjet, ali nažalost kada se već dogode razvojni problemi. Naprimjer, roditeljima nije jasno otkud je dijete nasilno, kada niko u kući nije nasilan, a recimo djeca su pratila sadržaj slićan animiranim filmovima kao što su YuGiOh i Pokemoni, koji šalju nasilničku poruku, i te roditelji tek tada shvataju jednu uzročno posljedničnu vezu.
Kada pričamo o zaštiti od sadržaja, prema mišljenju psihoterapeutkinje Inele, tu su prihološke granice najbitnije, a ne stav. Kroz terapijski rad moguće je da osoba postigne da ojača do te mjere da bira šta će utjecati na njene emocije. Čovjeku se, generalno teško odbraniti, ali ja vjerujem da tu, neka vrsta mentalne higijene može pomoći. Kao što uvodimo mentalnu higijenu kod djece kada su mediji u pitanju. To u pedagogiji nazivamo medijska higijena, ona podrazumijeva „5 ne“.
“Ne” za djecu, kada je u pitanju medijski sadržaj podrazumijeva: nikada rano ujutru ne gledati TV, nikada uz obrok ne gledati TV, nikada dijete ne kažnjavati zabranom gledanja istog, nikada ne gledati TV sat vremena prije spavanja.
Veoma ozbiljno moramo pristupiti biranju sadržaja, količini, izvoru informacija, svojoj kompetenstnosti šta želimo, a šta ne želimo kada je u pitanju sadržaj koji konzumiramo.
Podsjećamo, projekat Aktivni RadiYo Građani, bavi se rješavnjem i suzbijanjem problema nedovoljne medijske i informacijske pismenosti na području grada Zenice. Zbog nedostatka prilika za edukaciju, uloga medija se pogrešno interpretira i građani nemaju mogućnost da raspoznaju pravu istinu u medijima i njihovu svrhu, te su često žrtve nedovoljno sigurnog medijskog okruženja i neodgovornog rada u medijima, ali i neodgovornog korištenja informacija koje plasiraju mediji. Projekat „Aktivni RadiYo Građani“, koji je podržan od strane Evropske Unije, i vama pruža priliku da govorite o ovim temama.
