Na Filozofskom fakultetu održano intrigantno predavanje „Mirila – Znamenja smrti“
Danas je u 12 sati, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici, održano predavanje pod nazivom „Mirila – Znamenja smrti“. Održano predavanje je organizovano od strane Odsjeka za kulturalne studije u sklopu projekta „Kulturni font“.
Osnovna misija projekta je ostvariti saradnju između akademske i šire društvene zajednice kroz seriju predavanja eminentnih stručnjaka iz različitih naučnih oblasti. Novu akademsku godinu otvaramo intrigantnim predavanjem doc. dr. Maria Katića sa Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Uzimajući prakse obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom (mirila) kao polazište, predavač Mario Katić razmatra širi europski kontekst mjesta obilježavanja smrti i mjesta obilježenih smrću.
Osim religijsko-simboličkog rakursa promatranja, te interpretacije različitih oblika označavanja liminalnih mjesta povezanih sa smrću, predavač je problematizirao i procese stvaranja baštine, te utjecaja turizma na ove i slične religijske prakse.
„Prije svega bih rekao da je ovo predavanje bilo održano u sklopu jednog projekta Dijaspora za razvoj, gdje sam ja kao dijaspora Bosni i Hercegovini došao kao gost predvač na Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici, da održim predavanje.“ – rekao je za početak predavač Mario Katić.
Dr. Sc. Mario Katić je već održao čitav niz predavanja, ali danas je održao predavanje o tzv. Znamenjima smrti, praksi obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom na putu od kuće do groblja.
„To je jedna praksa koja je bila poznata ili se smatralo da je poznata samo u dalmatinskom zaleđu, međutim kroz moja istraživanja se pokazalo da je ta praksa zapravo postojala puno šire, samo se na drugačiji način nazivala i prezentirala.“ – dodao je Mario tokom predavanja.
Dr. Sc. Katić kaže da je u Bosni i Hercegovni postojala slična praksa, ali je bila vezana uz tzv. Zakrsna stabla. Opet je riječ o praksi obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom od kuće do groblja.
„Vjerovanja kažu da je to uz duše pokojnika koje se na tim mjestima ukazuju na dan mrtvih i da su to liminalna mjesta gdje je mrtvo tijelo dotaknulo zemlju i gdje postoji opasnost za druge ljude, koji su još uvijek živi i koji će proći tim mjestom i da je potrebno to mjesto obilježiti.“
Mario je također dodao i da ta praksa zapravo postoji u cijelom svijetu i čitavoj Evropi, a slične običaje je pronašao u Finskoj, Estoniji, Švedskoj i Irskoj gdje su već rađena istraživanja o tim praksama iz kojih možemo crpiti određeno znanje o ovoj praksi.
„Antropološka istraživanja povezuju tu praksu sa nečim što je biološki urođeno u čovjeku. Ta potreba da obilježava mjesto smrti i mjesto obilježavanja odmora sa pokojnikom i sve skupa, tako da na neki način je kultura prouzrokovala objašnjenje za nešto što je biološki urođeno čovjeku, pa imamo različite folklorne oblike, folklorne prakse i vjerovanja koja objašnjavaju zašto obilježavamo ta mjesta, a čini se da je iza svega toga jedna biološka uvjetovanost čovjeka da mora obilježiti to mjesto koje je opasno mjesto.“ – dodao je za kraj Katić.
Izvor fotografije: rivijera-paklenica.hr
Piše: Dženan Pjanić
