Industrijska baština Zenice – identitet koji treba sačuvati od zaborava

Studenti Odsjeka za kulturalne studije Filozofskom fakultetu u Zenici, diplomirani kulturolozi i profesori u saradnji sa UG Naša djeca su pokrenuli projekat „Komparativna analiza kulturnih identiteta Zenice“. 

Projekat obuhvata mapiranje objekata industrijske kulturne baštine u Zenici kao konstitutivnih elemenata identiteta Grada. Projekat će se, također, fokusirati na istraživanje generacijske razlike u vrijednosnim stavovima prema industrijskoj baštini. Komparativna analiza će se usmjeriti na sadržaje  pozorišnih predstava, književnih i likovnih djela, medijskih sadržaja, izložbi fotografija i dokumentarnih filmova. 

Cilj projekta je istražiti političke, ideološke i društvene utjecaje na konstituiranje identiteta Grada Zenice u periodu tranzicije od socijalističkog ka postsocijalističkom društvu. Također, komparacijom sistema vrijednosti socijalističkog i postsocijalističkog perioda se nastoji odgovoriti na pitanje: da li je izgrađen novi identitet Grada i koje su njegove ključne odlike.

Istraživanjem je neizbježno obuhvatiti i period industrijalizacije koja se u Zenici odvijala od kraja 19. stoljeća. Naime, u ovom periodu podižu se i stavljaju u pogon značajna industrijska postrojenja: Rudnik mrkog uglja (1880), Tvornica papira Eduard Musli tj. Papirna (1885), Željezara (1892) i Termoelektrana u Zenici (1935). Izgradnja ovih objekata, posebno Željezare, uveliko je utjecalo na ekonomski i društveni razvoj Zenice, te formiranje identiteta Grada.

Istraživanje će se sprovesti u pet faza: mapiranje objekata industrijske baštine, analiza upotrebe industrijske baštine, anketiranje milenijalaca, komparacija sistema vrijednosti i evaluacija i sumiranje rezultata.