Nevidljivost koja opstaje u svijetu
Konzumerizam je fenomen današnjice koji se oslanja na materijalizam i iluziju da je sreća
pojedinca, proporcionalna njegovoj potrošnji. Premda se pojava konzumerizma, kao takvog, najčešće sagledava iz perspektive savremene historije, primjere konzumerističke ideologije možemo pronaći i još ranije, u 18. stoljeću.
“Najveći neprijatelj slobode jest zadovoljan rob.”
Uspon konzumerizma počeo je početkom 1960-ih u SAD-u, a vrhunac je imao prije ekonomske krize u 2010-tima. Glavna mjesta konzumerizma su trgovački centri. Proizvođači dobara nastoje potaknuti povećanu kupovinu korištenjem marketinga, reklamom proizvoda, u čemu veliku ulogu imaju mediji. Uspjeh konzumerizma temelji se na uvjerenju, da roba daje značenje pojedincima i njihovim ulogama u društvu.
Globalizacija je pospješila razvoj konzumerizma, koji je pridonio većoj konkurenciji, kvaliteti i ponudi proizvoda, ali i dehumanizaciji društva. Mnoge stvari koje ljudi kupuju služe kao umjetni oblik sigurnosti te mnogi svoju vrijednost vežu uz stvari koje kupuju. Rast bruto društvenog proizvoda nameće se kao glavno mjerilo ekonomskog stanja neke zemlje pa se na sve načine nastoji potaknuti potrošnja, a time potrošački mentalitet, konzumistička filozofija, kao način života koji se zadovoljava gomilanjem nepotrebnih materijalnih dobara.
Neki od ključnih autora, koji se bave istraživanjem konzumerizma i kulture potrošnje iz postmodernističke perspektive, su Mike Featherstone i Jean Baudrillard. Također, u savremenom je društvu, sve češće prisutan fenomen, poznat kao „poremećaj prisilnog kupovanja“, koji se manifestira kroz pojave nezaustavljivog i besmislenog nagona za kupovanjem.
O problematici medija i suvremenog konzumerizma često govori i ugledni američki intelektualac Noam Chomsky. Medijska manipulacija od strane korporativne elite je svakodnevna pojava. Međutim, istraživanja su pokazala da potrošači sve manje vjeruju tradicionalnim medijima. Analogno konzumerizmu, postoji i antikonzumerizam, pokret koji se oštro protivi potrošačkoj politici i modernom kapitalizmu.
Izvor: repozitorij.hrstud.unizg.hr
Slika preuzeta sa: www.hauska.hr
