Život bez nasilja i diskriminacije
„Medica” Zenica je stručna nevladina organizacija, koja od aprila 1993.godine kontinuirano pruža psiho-socijalnu i medicinsku podršku ženama i djeci žrtvama ratnog, a potom i poratnog nasilja, uključujući žrtve ratnih silovanja i ostalih oblika ratne torture, te seksualnog nasilja u mirnodopskim uslovima; žrtve porodičnog nasilja, kao i žrtve trgovine ljudima. „Medica“ Zenica pruža sveobuhvatan pristup žrtvama nasilja. Vizija Medice Zenica jeste život bez nasilja i diskriminacije, te puna jednakopravnost spolova u porodici u društvu i to je ono za što se Medica Zenica zalaže od početka svoga rada i postojanja, i za što će se i dalje zalagati u narednom periodu.
Koliko je rodno zasnovano nasilje prisutno u Zenici i BiH, kazala nam je Fatima Čajlaković Mešanović ispred sigurne kuće,, Medica“?!
,, Rodno zasnovano nasilje je nasilje na bazi roda, a podrazumijeva se nasilje u porodici odnosno u domaćinstvu. Kod samog čina nasilja osoba koja čini nasilje želi da uspostavi kontrolu, moć ili dominaciju nad drugom osobom i najčešće su to žene jer ih smatraju slabijim, no međutim možemo slobodno reći da su žene u mnogim slućejavima mnogo jače od muškarca, kao i aktivnije u različitim poljima života. Što se tiče prisutnosti nasilja kod nas u BiH, ali i u Zenici, možemo reći da je nasilje prisutno u BiH kao i u drugim dijelovim svijeta općenito. Postoje i statsitike o prijavljenim slučajevima nasilja, kako u BiH, tako i u Zenici i Medica Zenica je u sradnji sa drugim institucijama izradila Jedinstvenu bazu o poduzetim intevencijama prema žrtvama nasilja u porodici, gdje relevantne institucije/ustanove koje dolaze u prvi kontakt sa žrtvom nasilja dostavljaju Medici te podatke, a te institucije su u prvom redu policijske uprave, centri za socijalni rad, domovi zdravlja, obrazovne institucije-škole.“
Postoje žene koje šute i trpe nasilje iz različitih razloga. Razloga je puno, a jedan od najčešći je strah, strah od onoga šta će okolina reći, a ona često nameće predrasude i stereotipe. Kako razbiti predrasude i sterotipe o rodno zasnovanom nasilju nad ženama i djevojčicama, za koje se često smatra da je NAMJERNO izazvano od SAME žrtve, odnosno žena i djevojčica?
,, Jedno kompleksno pitanje. Predrasude uvijek postoje i put njihovog razbijanja je jedan duži put uz ulaganje dosta truda. Ali moguće je. Potrebno je stalno podizanje svijesti građanstva, posebno osvijestiti žene koje su pretrpjele različite oblike nasilja, da one nisu krive za to, jer kroz praksu smo uočili da pri prvim kontaktima sa ženama žrtvama nasilja većina njih traži krivicu u sebi.Ono na što se uvijek stavlja akcenat jeste da je odgovornost na počinitelju nasilja, a nikada na ženi, kako često možemo čuti u okolini: „ Da, ona je kriva ili ona ga je sigurno nečim izazvala, pa nije znala ušutiti, on jednu, ona drugu ili tako slično.“ Nikada ne smijemo postupati tako, bez obzira šta se desilo prije samog čina nasilja, počinitelj nasilja treba da snosi odgovornost za ono što je počinio, jer nasilje je krivično djelo za koje su predviđene određene sankcije. „
Kada je riječ o podizanju svijesti bitan faktor u tome su i mediji, no rade li to na PRAVI način?
,,Potrebno je skrenuti pažnju na neke stvari, jer mediji imaju veliki uticaj u našem društvu, posebno modernizacijom tehnologije kada skoro svi imamo pristup internetu. Ono što je bitno jeste da mediji izvještavaju o nasilju i smatram da trebaju izvještavati, ali ono na šta bi trebalo skrenuti pažnju jeste sljedeće: kada mediji izvješavaju najčešće govore o fizičkom nasilju, a drugi oblici nasilja skoro da se i ne obrađuju. Također, većina tekstova ili članaka nastaje kada se desi nasilje, ali konkretnih tekstova o ovoj tematici kao društvenom problemu slabo ima. Također, dešava se često da se objavljuju podaci i otkriva se identitet žrtve, što se nikako ne bi smjelo desiti, posebno u odnosu na Zakon o zaštiti ličnih podataka. Posebno je potrebno zaštiti identitet žrtava zbog osjetljivosti situacije. Opet bih naglasila da je bitno da mediji izvještajavu zbog podizanja svijesti građanstva o nasilju i njegovim posljedicama, ali na jedan adekvatan pristup i senzibiliziran način.,,
Nada posljednja umire, pa smo za kraj Fatimu pitali ima li nade za naše društvu u pogledu da shvate feminizam, tj. pokret žena da se tretiraju ravnopravno kao suprotan spol?
,,Naravno da ima. Medica se dosta zalaže i radi na tom pitanju, kroz različite edukacije, događaje, manifestacije o podizanju svijesti javnosti, te potrebi tretiranja ženskih ljudskih prava jednako kao i prava muškaraca. Može se reći da su postignuti određeni uspjesi na tom polju, naravno uz puno truda i zalaganja. Ono što muškarci treba da shvate jeste da žene samo trebaju da ima ista prava u porodici, zajednici, politici i općenito društvenom životu, kao i oni, a da žene ne žele da budu iznad njih, da preuzmu dominaciju nad njima, kako mnogi misle. ,,
Nasilje nije rješenje, iako je ono svojstveno čovjekovoj prirodi, međutim, čovjekovoj prirodi je svojstvena i ljubav.
