Svjetski dan klimatskih promjena
Svjetski dan klimatskih promjena, 4. novembar, je dan tokom kojeg se organizuju razne aktivnosti koje imaju za cilj da informišu i upozore stanovništvo na eventualne negativne posljedice. Da bi postigli cilj, kao što je ovaj, potrebno je da se očuvaju biološke raznovsrnosti, smanji zagađivanje okoliša i pretjerana potrošnje energije.
Promjene koje su registrovane prethodnih godina, kao i one koje se predviđaju za narednih 80 godina, smatraju se da su nastale kao rezultat čovjekovih aktivnosti, a ne kao posljedica prirodnih promjena u atmosferi.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) nasljednica je Medunarodne meteorološke organizacije, osnovane 1873. godine. Misija joj je pružiti potporu svim zemljama svijeta u pružanju meteoroloških i hidroloških usluga. Cilj je da se zaštite životi i imovina od prirodnih katastrofa uzrokovanih vremenskim nepogodama. Tako nešto nije moguće postići bez potrebnih motrenja, istraživanja i djelovanja koja povećavaju razumijevanje i poznavanje vremenskih prilika i klime.
Klimatske promjene tiču se svih nas. One utječu na skoro sva društvena i ekonomska područja: od poljoprivrede do turizma, od infrastrukture do zdravstva, kao i na strateške resurse poput vode, hrane i energije. Klimatske promjene, i to ne samo u zemljama u razvoju, usporavaju održivi razvoj i predstavljaju mu prijetnju. Cijena nedjelovanja je visoka, a bit će još i viša ne budemo li djelovali odmah i odlučno. Informacije o vremenu i klimi, kao i o njihovoj varijabilnosti i promjenama, toliko su utkane u našu svakodnevnicu – od dnevnih vremenskih do sezonskih klimatskih prognoza – da ponekad lako zaboravimo sva mnogobrojna motrenja, istraživanja, izračunavanja i analize koja stoje iza njih.
U današnje vrijeme, petodnevna vremenska prognoza podjednako je pouzdana kao i dvodnevna prognoza od prije dvadeset i pet godina, dok sezonske klimatske prognoze postaju sve preciznije. Znanstveni napredak ostvaren na području meteorologije i klimatologije u zadnjih pedeset godina doista jest među najznačajnijima postignutim u bilo kojoj znanstvenoj disciplini.
Saznanja o klimi nužno je predstaviti u obliku koji je svima lako razumljiv, tako da budu od koristi onima kojima su najpotrebnija. Klimatski proizvodi i usluge pomažu urbanistima kreirati strategije i razviti akcijske planove koji će ojačati otpornost gradova na prirodne katastrofe i poduprijeti ekološki svjesno gospodarstvo. Institucijama javnog zdravstva klimatska znanja služe da na proaktivan način spriječe posljedice koje bi ekstremne nepogode poput suša, toplinskih valova i poplava mogle imati po zdravlje ljudi.
Slika preuzeta sa: liberal.hr
