Održana promocija knjige Faruka Taslidža
„Bosanski ejalet u doba Bečkog rata 1683-1699“ naziv je knjige koja je sinoć u okviru kulturno-turističke manifestacije „Mostarsko ljeto 2018“ promovisana u Centru za kulturu Mostar. Pomenuta knjiga tretira pitanje Bečkog rata, koji je značajna prekretnica u evropskoj historiji, ali i uzrok prelomnih dešavanja, kako u Bosanskom ejaletu, tako i cijelom Osmanskom carstvu.
„Ovo je knjiga koja govori o Bečkom ratu koji je vođen od 1683 do 1699 godine. Tu je u fokusu BiH, zapravo, Bosanski ejalet , u tim ratnim godinama. U dosadašnjoj literaturi i hronikama, uglavnom je na neki način, akcenat na velikim frontovima, gdje su se vodile bitke između Osmanlija i njihovih evropskih protivnika. Bosna je bila na margini svih tih dešavanja i ostalo je nejasno kako se desilo to, da su se poremetili planovi velikih evropskih sila po kojima je Bosna trebala da ima istu sudbinu, kao i neke druge evropske teritorije koje su Osmanlije izgubile u pomenutom ratu. Međutim desilo se jedno čudo, bosanskog otpora možemo tako reći, tako da je taj domaći element, izgleda, pomrsio planove velikih evropskih centara.“, kazao je autor knjige Faruk Taslidža.
Cilj autora bio je da na što objektivniji način prikaže sliku Bosanskog ejaleta iz doba tog sudbonosnog, šesnaestogodišnjeg rata.
„Moj cilj je bio da, na neki način, rasvijetlim te ratne prilike u Bosni i da pokušam dati odgovor na pitanje kako je zapravo Bosna, uopće, ostala pod sultanovom vlasti. Tako da sam na tom tragu nastojao, koristeći se kao što je uobičajeno primarnim arhivskim izvorima ili građom, i osmanske i zapadne provenijencije, napraviti jednu sliku o svemu tome .“, istakao je Taslidža.
Jedan od promotora knjige, ujedno i mentor dr. Faruka Taslidže, profesor emeritus Enes Pelidija naglasio je da prema njegovom mišljenju ova knjiga zaslužuje vrijednu pažnju, ne samo Mostara, Hercegovine ili BiH, nego i šire regije. Razlog za to je činjenica, dodao je Pelidija, što pomenuta knjiga obuhvata neke, do sada, manje istražene, a vrlo značajne historijske događaje, koji su u nekim elementima imali presudan značaj za budućnost i BiH i njenog stanovništva.
„Taj značaj je u činjenici što je povezano i s evropskom historiografijom, pa u tom smislu ovakva tema, koliko znam osim jedne knjige Igora Stanojevića koji je na tu temu pisao u Srbiji, nije više urađena, osim u kontekstu nekih monografija ili historija pojedinih naroda i to je sve. Za Mostar i Hercegovinu, ali i Bosnu u cjelosti, ona je značajna, zbog toga što je pisana na osnovnu izvorne arhivske građe i osmanske i zapadne provenijencije. Istovremeno, Taslidža je u toku pisanja istraživao, te našao mnogo podataka, brojne putopisce i kazivanja, što je sve kao ozbiljan historičar uveo i naveo citirajući u fus notama, čime se obogaćuje i bosanskohercegovačka i regionalna historiografija.“, naglasio je Enes Pelidija, promotor knjige.
Knjiga „Bosanski ejalet u doba Bečkog rata (1683-1699)“, bez sumnje, značajan je doprinos historiografiji Bosne i Hercegovine osmanskog perioda. Osim profesora Pelidije, promotori knjige bili su dr. Sedad Bešlija i dr. Ibrahim Kajan, a moderatorica je bila Fatima Trbonja.
