Istražujemo: Kako napreduje pitanje sanacije i rekultivacije deponije “Rača”?
U jednom od prethodnih izdanja emisije „Ćaskaonica“ bavili smo se pitanjem deponije Rača, u periodu kada je gradonačelnik Zenice, Fuad Kasumović, održao sastanak sa direktorom kompanije Arcelor Mittal Zenica, Biđu Nair.
Ekipa radija „Active“ je razgovarala sa predsjednikom mjesne zajednice Gradište, Nerminom Skomorcem i otkrili smo probleme sa kojima se susreću mještani i ekološkom stanju ovog mjesta.
Iz Gradske uprave smo dobili dopis u kojem stoji da je pitanje sanacije i rekultivacije deponije industrijskog otpada “Rača” višegodišnji problem Grada Zenica, pitanje interesa mnogih različitih zainteresiranih strana.
Na deponiju industrijskog otpada “Rača” intenzivno je odlagan industrijski otpad iz metalurških pogona “Željezare” Zenica, a danas iz kompanije “Arcelor Mittal”. Prema raspoloživim podacima na ovu deponiju do danas je odloženo oko 24 miliona tona raznih vrsta otpadnih materijala: visokopećna i čeličanska troska sa sadržajem metalne supstance (berne), vatrostalni materijali, pepeo i šljaka, livački pijesak i drugi otpadni materijali iz tehnoloških procesa metalurškog kompleksa. Prosječni sadržaj metalne supstance (berne) u odloženom industrijskom otpadu procjenjuje se na oko 6 mas. %, što deponiju svrstava u red veoma vrijednog sekundarnog ležišta.
Planirano je da se tehnološki proces obrade industrijskog otpada u procesu sanacije deponije „Rača“ odvija na samoj lokaciji deponije. Obradom industrijskog otpada dobile bi se korisne komponente koje imaju tržišnu vrijednost i koje bi se mogle direktno otpremati prema krajnjim korisnicima, dok bi se nekorisni ostatak otpada iz tehnološkog procesa kamionima transportovao na odobrenu lokaciju odlagališta ove deponije u cilju konačne sanacije i rekultivacije pojedinih dijelova deponije.
Glavni ciljevi angažmana partnera za realizaciju projekta sanacije i rekultivacije deponije industrijskog otpada “Rača” su:
– potpuna sanacija lokaliteta, uključujući sanaciju postojećih aktivnih klizišta i preventivno djelovanje protiv aktiviranja novih klizišta,
– dobijanje prostora za neke druge sadržaje,
– kontrola cijelog lokaliteta od strane jednog subjekta, na način da se spriječi pristup svim licima osim onim koji su zaposleni od strane strateškog partnera,
– obezbjeđenje tektonske stabilnosti lokaliteta, održavanje podzemnih instalacija,
drenažnih i odvodnih kanala,
– uređenje prostora lokaliteta “Rača” u skladu s najvišim standardima zaštite okoliša,
– postizanje pozitivnih finansijskih efekata za lokalnu zajednicu,
– zapošljavanje lokalnog stanovništva uz ispunjavanje obaveza prema državi.
Od 2014. godine do danas na deponiji “Rača” preradu deponovane troske vrše “Sahva company” d.o.o. iz Zenice i “Quorum” d.o.o. Mostar. Bespravan rad, odnosno prekopavanje deponovanih količina troske je gotovo i u potpunosti spriječeno jer navedene firme imaju kontrolu nad tim područjem.
Štab civilne zaštite je preuzeo koordinaciju i praćenje svih aktivnosti u cilju stabilizacije terena i vođenja aktivnosti na sanaciji deponije.
Izrađena je studija sanacije i rekultivacije deponije industrijskog otpada “Rača” koja definiše sve faze koje treba realizovati u procesu sanacije i rekultivacije deponije u skladu s evropskim standardima iz oblasti zaštite okoliša, ali kojoj nedostaje finansijska analiza projekta.
U posljednje vrijeme, u prostorijama Gradske uprave je održan niz sastanaka sa predstavnicima zainteresiranih konsultantskih firmi, te predstavnika EU. Zaključeno je da je potrebno sačiniti reviziju studije izvodljivosti sanacije deponije industrijskog otpada “Rača”, s obzirom na veliku količinu industrijskog otpada. Trenutno, Grad Zenica sakuplja razne ponude zainteresiranih strana o realizaciji projekta sanacije. Nakon konačne odluke o dugoročnoj realizaciji projekta, pristupit će se iznalaženju finansijskih sredstava putem raznih fondova, kredita i donacija.
Ključno je potencijalnog partnera obvezati da je sanacija terena i rekultivacija prioritet, a ekstrakcija korisnih sirovina sekundarni cilj, s obzirom da je dosadašnje iskustvo pokazalo da je ugovaračima prioritet naći “džepove” u kojima se nalazi dosta metalne supstance, te eksploatacija ovakvih ležišta na račun stabilnosti deponije.
