FORBES PRIZNANJE Jasminko Halilović: Bosni i Hercegovini su potrebni nepotkupljivi lideri

BiH TREBA BOLJE LIDERE “Pokušao bih naći devet vrhunskih eksperata u svojim oblastima, neovisnih i nepotkupljivih, realiziranih ljudi. Neke od njih bih našao među mladim ekspertima bh. porijekla u inostranstvu. Ponudio bih im paket koji ne mogu odbiti: da preuzmemo i u kratkom periodu promijenimo ovu zemlju. Ova zemlja ima potencijal da bude mnogo bolja nakon samo četiri godine kvalitetnog i poštenog vođenja.”

INTERVIEW.BA: Prvi ste Bosanac na Forbesovoj listi mladih lidera “30 ispod 30”. Kako se osjećate nakon ovog priznanja?

HALILOVIĆ: Svakako da sam počašćen što me žiri uvrstio na ovu listu. Ipak, iako se radi o individualnom priznanju, u ovom ga je slučaju ispravnije posmatrati kao priznanje Muzeju ratnog djetinjstva, nego meni.

INTERVIEW.BA: Je li Vam čestitao neko od zvaničnika iz BiH?

HALILOVIĆ: Čestitao je načelnik Općine Stari Grad, Ibrahim Hadžibajrić. Čestitao je predsjednik SDP-a BiH, Nermin Nikšić, a zatim i općinski vijećnici, Irfan Čengić i Nihad Uk.

INTERVIEW.BA: Čiju ste čestitku očekivali, a niste je dobili?

HALILOVIĆ: Dobio sam zaista stotine čestitki i vrlo sam dirnut pažnjom koja mi je ukazana. Tek ću na sve njih odgovarati narednih dana. Tako da je teško reći da sam nečiju čestitku očekivao, a nisam je dobio. Ako tu ponovo mislite na čestitke zvaničnika, iznad su pobrojane sve koje sam dobio. Možda ih je po nekome trebalo biti još, no meni je to sada iskreno sasvim svejedno.

INTERVIEW.BA: Kako je Forbes saznao za Vas i za Muzej ratnog djetinjstva?

HALILOVIĆ: Pretpostavljam da je stigla preporuka od nekoga, ili da su znali zbog velikog prisustva Muzeja ratnog djetinjstva u svjetskim medijima u posljednje dvije godine. Prije nekoliko mjeseci javljeno mi je da će me nominirati za listu, zatim prije nekoliko sedmica da sam finalist.

INTERVIEW.BA: U praktičnom smislu, hoćete li imati neke koristi, Vi, Muzej ili možda Bosna i Hercegovina?

HALILOVIĆ: Ja sam od onih koji vjeruju da od lijepih i dobrih stvari uvijek bude neke koristi. U tom smislu, vjerujem i da će ovo priznanje otvoriti neka vrata meni i Muzeju ratnog djetinjstva koja možda još uvijek nisu bila otvorena. Pretjerano bi bilo govoriti o koristi za Bosnu i Hercegovinu. Ali recimo, u velikom broju čestitki koje sam dobio, primijetio sam i rečenicu jedne djevojke u kojoj kaže: “Nadam se da ću i ja jednog dana biti na listi, a sada znam da je to moguće i iz BiH.” Ako će ovo priznanje motivirati ljude poput nje, onda mislim da se može govoriti i o nekoj maloj koristi za naše društvo.

INTERVIEW.BA: Na Forbesovoj stranici opisani ste kao mladi lider i istraživač u oblasti konflikata. U Bosni i Hercegovini, konflikti čini se, nikada ne prestaju. U poslijednjih nekoliko dana pojedini političari ponovo govore o mogućnosti rata. Kako to komentarišete?

HALILOVIĆ: Mi živimo u jednom dosta specifičnom trenutku za BiH, Balkan i cijelu Evropu. Ja lično ne mislim da je novi konflikt izvijestan, bar ne onakav kakav smo imali. Da ima tenzija, ima. Da će se povećavati, vjerovatno hoće. Nisam siguran dokle će to ići, i što je najgore, nisam siguran da postoji odnos snaga na globalnom nivou koji bi garantovao da će se sukob izbjeći.

Ono u šta želim vjerovati jeste da većina građana BiH ne želi novi rat. Ali, te se stvari također mogu promijeniti. Ja možda jesam opisan kao lider u istraživanju konflikata, ali ja definitivno nisam dobar prognozer. Nadam se da rata više neće biti za vrijeme naših života u našoj zemlji i činim sve što ja mogu da doprinesem takvom razvoju.

INTERVIEW.BA: Kada biste, kao mladi i uspješni lider, koji je sada priznat i globalno, imali priligu da sastavite Vijeće ministara BiH, kako bi ono izgledalo?

HALILOVIĆ: Pokušao bih naći devet vrhunskih eksperata u svojim oblastima, neovisnih i nepotkupljivih, realiziranih ljudi. Neke od njih bih našao među mladim ekspertima bh. porijekla u inostranstvu. Ponudio bih im paket koji ne mogu odbiti: da preuzmemo i u kratkom periodu promijenimo ovu zemlju. Ova zemlja ima potencijal da bude mnogo bolja nakon samo četiri godine kvalitetnog i poštenog vođenja. Vrlo rado bih se uhvatio tog zadatka u idealnom svijetu u kojem ne bi bilo drugih ograničenja. Naravno, tako radikalan zahvat nije moguć. Zato ćemo morati biti strpljivi i spremni da oporavak ovog društva traje. Trenutno je najbitnije da on uopće započne.

INTERVIEW.BA: Koji su planovi za budućnost kada je u pitanju Muzej ratnog djetinjstva?

HALILOVIĆ: Trenutno produciramo izložbu o iskustvu djece izbjeglica iz Sirije, te dogovaramo prve izložbe van BiH. Planiramo i istraživački projekt u Ukrajini, koji će također rezultirati izložbom. U BiH ostajemo posvećeni našoj stalnoj postavci, dodatnim aktivnostima i svakako radu s djecom. Mi mislimo da je ovo samo početak za Muzej ratnog djetinjstva, vidimo ga jednog dana kao utjecajnu internacionalnu platformu koja okuplja ljude koji dijele ovo iskustvo. Nastavit ćemo raditi kao i dosad kako bismo do cilja stigli uspješno.