Pojašnjenje struke: Kada i kome je potrebno testiranje na Covid-19?

Obzirom da je novi koronavirus, odnosno Covid-19, zarazna bolest koja se širi u obliku epidemije, za očekivati je situacije kakva se dogodila u nekoliko medicinskih ustanova u BiH proteklih dana.

 

Ono što je mnogo bitnije jeste da se zdravstvena ustanova ili sistem pripreme i adekvatno odgovore na takvu izglednu mogućnost, ističe se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), kojim se pojašnjava stav struke kako i kada se vrše testiranja na Covid-19.

 

– Veliki je pritisak da se radi što više testiranja na Covid-19. Treba biti jako oprezan sa testiranjem. Mnogi se sad ponašaju kao da testiranjem dobijamo imunitet protiv ovog virusa! Važno je znati da je za sad jedino pouzdan metod utvrđivanja prisustva virusa kod neke osobe uzimanjem brisa nosa i ždrijela i laboratorijska analiza tog brisa na rtPCR, ističe direktor INZ-a prim.dr. Senad Huseinagić.

 

Lažno negativni nalazi

 

On ističe da, kad bi se moglo u 100-procentnom obliku kontrolirati kretanje i ponašanje stanovnika, onda nikakve mjere ne bi bile ni potrebne.

 

Zato je, kaže Huseinagić, zdravstveni sistem primoran da uvodi dodatne zaštitne mjere koje, što prije budu implementirane, u većem procentu spriječe očekivane posljedice.

 

U slučaju zaraze u Kantonalnoj bolnici Zenica, dr. Huseinagić navodi “primjer spremnosti” za vanrednu situaciju, jer je ova ustanova u nekoliko sati pregrupisala snage, odjele, a broj “izbačenih iz stroja” ne znači da je pružanje usluga i redovnim i pacijentima oboljelim od Covida-19, ugroženo.

 

– Ukoliko ne dođe do značajnijeg pritiska u narednim danima na osoblje i kapacitete KBZ, odsustvo određenog broja osoba neće imati ikakve ozbiljne posljedice po zdravstveni sistem ZDK, smatra.

 

Direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ističe opasnost “lažno negativnih nalaza”, odnosno znatno većoj opasnosti ako mišljenje struke zamijeni sve veći pritisak da se “testira ko god poželi”, iako testova i briseva ima dovoljno za ovo najsofisticiranije testiranje iz oblasti mikrobiologije. Zato se odluka ko se i još bitnije – kada i nakon kojih promjena testira, odluka koju trebaju donositi samo stručnjaci.

 

– Nakon što kontaktom neka osoba dobije “infektivnu dozu” virusa (dovoljna količina virusa koja može savladati odbranu organizma) treba proći određeno vrijeme da se virus “naseli” u ždrijelu odakle ga možemo uzeti brisom. Sada stručnjaci tvrde da je to 4-6 dana od prijema infektivne doze. Ukoliko bismo uzeli bris osobi tri dana nakon kontakta, nalaz bi bio negativan, jer se virus još nije stigao naseliti u ždrijelu. Takva testirana osoba bi vjerovatno nakon 2-3 dana postala pozitivna, tj. imala bi virus u ždrijelu i širila bi viruse. Testiranje bi bilo najpouzdanije 5-6 dana nakon zadnjeg kontakta, ističe Huseinagić.

 

On podcrtava da “testiranje nas ne štiti od virusa”, te da stručnjacima epidemiolozima treba prepustiti da odlučuju kada i koga testirati. Testiranja imaju smisla ako se rade u pravom trenutku, pravom “krugu” osoba,

 

– Imati puno lažno negativnih nalaza bi bilo ravno katastrofi za odbranu od virusa. Obim testiranja najviše zavisi od faze u borbi protiv virusa u kojoj se neka država ili područje nalazi. Obzirom na situaciju da mi u BiH već imamo unutrašnji prenos virusa, te da ima određeni broj osoba koje su se inficirale, tek sad je opravdano intenzivnije testirati pacijente koji ulaze u bolnice kako bismo znali u bolnicama organizovati njihov put i zaštitu osoblja te spriječili širenje infekcije unutar bolnice (na osoblje i druge pacijente). Samo testiranje ne znači zaštitu od virusa, a neopravdano i nestručno testiranje je opasno, ističe dr. Huseinagić.

Od građana ovisi dužina trajanja mjera

 

Na kraju, direktor INZ-a ističe da, iako je KBZ i druge ustanove u BiH trenutno “na udaru” pažnje javnosti, teret cijelog sistema odbrane od virusa ipak u domovima i postupanjima svih nas.

 

– Samo u ZDK je pet hiljada ljudi pod mjerama izolacije ili samoizolacije, kao potencijalne osobe koje su nosioci ili prenosioci virusa, potencijalni zaraženi. Od njihovog ponašanja njihovih najbližih i osoba koje oni kontaktiraju, a ne bi trebali, ovisi mnogo toga u narednim danima i sedmicama. Sve dok građani budu savjesni, mi ćemo moći kontrolisati situaciju. Ako nesavjesni građani budu oni koji krše propise, daju neistinite informacije, nema te bolnice ili zdravstvenog sistema  koji će moći sačuvati sve građane, navodi dr. Huseinagić.

 

U INZ podcrtavaju da je “socijalna udaljenost”, odnosno lična higijena ruku, površina koje dodirujemo i poštovanje zabrana i instrukcija nadležnih u propisanom periodu jedini način da širenje pandemije ne poprimi zabrinjavajuće razmjere i situaciju s kojom se nisu uspjeli nositi niti znatno jači zdravstveni sistemi u Evropi.

 

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica