U sjećanje na naučnika Galileo Galileja koji nas je napustio na današnji dan, 08.01. 1642. godine

U periodu od 14. do 16. stoljeća evropski naučnici i mislioci počeli su preispitivati općeprihvaćena učenja o svijetu oko sebe, pomno promatrati zvijezde i planete na nebeskom svodu te usvajati gledišta koja su se protivila nauku Katoličke crkve. Među onima koji su tako razmišljali bio je i Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de’ Galilei koji nas je napustio na današnji dan, 08.01. 1642. godine.

Galileo Galilei rođen je 1564. u talijanskom gradu Pisi, poznatom po kosom tornju s kojeg je čuveni učenjak iskušavao slobodni pad. Predavao je matematiku na Sveučilištu u Padovi, a kasnije je živio i radio u Firenci. Galilei nije izumio teleskop, ali je znatno poboljšao njegova optička svojstva i počeo ga koristiti u astronomskim istraživanjima. Zbog svojih je gledišta Galilei dvaput morao doći pred inkvizicijski sud Katoličke crkve, čija je zadaća bila kažnjavati one što su zastranili od crkvenih učenja. Galileo je bio izumitelj. Na osmišljavanje i nadogradnju alata i instrumenata poticala ga je potreba za tačnijim mjerenjima i zaradom novca.

Između 1595. i 1598. razvio je geometrijski vojni kompas temeljen na prethodnim izumima Niccole Tartaglije i Guidobaldoa Del Montea. Bio je pogodan za topnike i mjeritelje , te konstrukcije i mjerenja poligona. 

                             Galilejev geometrijski kompas izvorno konstruiran za potrebe vojske

    Galilejev       termometar

• Razvija termometar ovisan o tlaku i temperaturi. Zrak se širio ili sužavao i time kuglicu na vodi pomicao gore ili dolje uz mjernu skalu. 
• Galilejev najznačajniji rad je nadogradnja teleskopa (mehanizma, leća, mikrometra), izvorno. Zahvaljujući tome omogućio je točnija promatranja i bolja mjerenja, te od sebe učinio pionira promatranja planeta, npr. Marsa. Godine 1610. poslužio se mikroskopom da bi analizirao kukce. Najkasnije do 1624. Galileo se služio mikroskopom. Ilustracije mikroskopskim pronalazaka objavljenje 1625. smatraju se prvim zabilježenim promatranjima pomoću mikroskopa.
• Galileo je izradio poseban astrolabza mjerenje kutova (giovilabio) i helioskop s projekcijom na papir da izbjegne oštećenje oka.
• Galileo je izradio njihaloza mjerenje intervala. U zadnjoj je godini života ponudio mehanizam za mjerenje vremena, ali je drugačiji oblik postao univerzalni dio mehanizma sata.  
• Nakon opservacije Jupitera predložio je za kriterij univerzalnog sata orbitalna gibanja Jupiterovih satelita. Metodu je uspješno upotrijebio 1681. Giovanni Domenico Cassini i koristila se za promatranje zemljine površine.

                                                                                           Popis događaja:

• – Nikola Kopernik objavljuje De revolutionibus orbium coelestium u kojem prikazuje ideju heliocentrizma.
• – Galilejevo rođenje u Pisi, Italija.
• – Tycho Brahe objavljuje De nova stella, djelo u kojem pobija aristotelijansku teoriju nepromjenjivog svemira (nebesa) iznad Mjeseca.
• – Giuseppe Moletti, Galilejev prethodnik katedre matematike na sveučilištu u Padovi, izvještava o fenomenu gravitacije: neovisno o materijalu, tijela istog oblika padaju jednakom brzinom.
• – Galileo započinje studij medicine u Pisi.
• – Ostilio Ricci održava predavanja iz matematike koje Galileo posjećuje, a koja utječu na smjer njegova studija. Mijenja stajalište o studiju medicine i posvećuje se fizici, matematici i astronomiji.  
• – Galileo napušta Sveučilište u Pisi i počinje raditi kao privatni učitelj.
• – Nadopunjujući Arhimedove zamisli svojima, Galileo osmišljava hidrostatsku ravnotežu.
• – Tycho Brahe objavljuje rad o kometima koji utvrđuje Tychov sustav.
• – Galileo se zapošljava na katedri matematike na Sveučilištu u Pisi.
• – Galileo djelomično dovršava neobjavljen rad o gibanju De Motu.
• – Galileo se zapošljava na katedri matematike na Sveučilištu u Padovi
• – Galileo osmišljava termometar. Ovisi o tlaku i temperaturi.
• – Galileo unaprjeđuje balističku geometriju i vojni kompas.
• – Galileo piše pismo Kepleru u kojem podržava kopernikov sustav.
• – Galileu se rađa prvo izvanbračno dijete, Virginia. Objavljuje Le Meccaniche. William Gilbert objavljuje On the Magnet and Magnetic Bodies, and on That Great Magnet the Earth. Dokazi i argumenti podupiru kopernikanski sustav.
• – Rimska inkvizicija osuđuje Giordana Bruna za herezu. Bruno je osporavao Sveto trojstvo i Pretvorbu, podržavao panteizam i pluralitet svjetova. Osuđen je na smrtnu kaznu spaljivanjem na lomači. Član suda bio je Robert Belarmino, kasnije član suda u slučaju Galileo.
• – Galileu se rađa drugo izvanbračno dijete, Livia.
• – Galileo računa položaj Keplerove supernove, podupire heliocentrični sustav.
• – Galileu se rađa treće izvanbračno dijete, Vincenzo.
• – Galileo objavljuje uputstava za upotrebu kompasa.
• – Hans Lippershey osmišljava teleskop refraktor.
• – Na temelju opisa Lippersheyeva rada, Galileo osmišljava i nadograđuje vlastiti teleskop. Kepler objavljuje Astronomia nova u kojem se nalaze prva dva Keplerova zakona. Pokazuje da je kopernikanski model točniji od ptolomejskog. Thomas Harriot radi nacrt Mjesečeve površine četiri mjeseca prije Galilejeva mjerenja.
• – Galileo objavljuje Sidereus Nuncius, bilježi Mjesečevu površinu i četiri velika Jupiterova satelita (mjeseca). Također prvi detaljnije proučava površinu Marsa. Martin Horky objavljuje Brevissima Peregrinatio Contra Nuncium Sidereum, traktat koji se protivi heliocentričnom sustavu. Johannes Kepler traži od Galileja primjerak teleskopa i leća, ali Galileo tvrdi da ima samo jedan i nema vremena napraviti novi.^[38]
• – Galileo stječe doživotno mjesto na katedri za matematiku na Sveučilištu u Padovi, odnosno kao matematičar i filozof za Cosmija II., velikog vojvode od Toskane.
• – Galileo otkriva Venerine mijene. Susreće se s Papom. Postaje član Papinske akademije znanosti.
• – David Fabricius objavljuje Narration on Spots Observed on the Sun and their Apparent Rotation with the Sun netom prije Christopha Scheinera i Galileja.
• – Galileo predlaže upotrebu pozicija Jupiterovih mjeseca za pomorsko izračunavanje zemljopisne dužine. Iako je prijedlog nepraktičan, nagrađen je za njega.
• ili 1613. – Francesco Sizzi otkriva godišnje promjene Sunčevih pjega. Galileo piše pismo o Sunčevim pjegama.
• 1616– Galileo prima službenu opomenu Crkve, da ne smije govoriti o heliocentričnom sustavu, niti ga istraživati. Crkva Kopernikovo djelo De revolutionibus orbium coelestiumstavlja na listu zabranjenih djela.
• – Galileo piše Raspravu o valovima, diskurs između Galilea i Keplera.
• – Galileo se seli u grad Bellosguardo, zapadno od Firence, gdje su zaređene njegove dvije kćeri. Proučava zvjezdu Mizar u zviježđu Velikog medvjeda.
• – Kepler objavljuje Harmonices Mundi, u kojem opisuje treći Keplerov zakon.
• – Gallieo objavljuje Discorso delle comete.
• – Maffeo Barberini, Galilejev poklonik, postaje Papa Urban VIII..
• – Galileo objavljuje Il Saggiatore.
• – Galileo posjećuje Papu i izlaže svoje radove, gdje je rad prihvaćen i odobren, te unaprijeđuje mikroskop.
• – Objavljuju se ilustracije kukacapromatranih Galilejevim mikroskopom.
• – Galileo dovršava Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo, cenzura Crkve odobrava objavljivanje djela.
• – Galileo objavljuje Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo, a dominikanci ponovno tuže Galilea. Rimska inkvizicija pokreće istragu.
• – Galileo se odriče heliocentričnog sustava. Rimska inkvizicija osuđuje Galileja zbog hereze na kućni protiv s ograničenom društvenom komunikacijom. Crkva stavlja Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo na popis zabranjenih djela. Zabrana Galilejevih djela ukinuta je 1718..^[39]
• – Galileo objavljuje Discorsi e Dimostrazioni Matematiche, intorno a due nuove scienze.
• – Galileo umire u Arcetriju, Italija.

Galilejeve bilješke o kretanjima Jupiterovih satelita