Je li bezglutenska prehrana potreba ili trend?

Žitarice su dio uravnotežene prehrane te čine temelj piramide pravilne prehrane. U skupinu žitarica pripadaju pšenica, ječam, raž, zob, riža, kukuruz i proso, a sve te žitarice i njihovi proizvodi su dio tradicionalne hrvatske prehrane. Danas se žitarice i njihovi proizvodi sve češće povezuju s pojmom gluten pa se očekivano postavlja pitanje što on zapravo jest.

Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, raži, ječmu i zobi. Danas znamo da je gluten, s genskom predispozicijom, pozitivnim imunološkim odgovorom i okolišnim čimbenicima, uzrok pojavi celijakije, čiji se tjedan svjesnosti ove godine obilježava od 9. do 15. svibnja. Klinička nutricionistica, dipl. ing. preh. teh. Tena Niseteoobjasnila je što je točno celijakija i kako se povezuje s glutenom.

Celijakija, ili glutenska enteropatija doživotni je autoimuni poremećaj, a karakterizira ga teško oštećenje sluznice tankog crijeva te je trenutačno jedini znanstveno dokazani oblik njenog liječenja stroga doživotna bezglutenska prehrana.

Kako je danas svijest o važnosti pravilne prehrane i povezanosti hrane sa zdravljem sve veća, ne čudi trend uvođenja bezglutenske prehrane kod dijela populacije koja ne boluje od celijakije ili bolesti povezanih s glutenom (intolerancija i alergija). Zbog uvriježena mišljenja da provođenje bezglutenske prehrane može utjecati na smanjenje tjelesne mase te na zdravlje općenito, nije rijetkost da se zdrave osobe priklanjaju prehrambenim obrascima za koje vide da se preporučuju u liječenju određenih bolesti, iako ih sami nemaju potrebe provoditi.

‘Posljednja znanstvena istraživanja ukazuju na to da je u osoba koje provode bezglutensku prehranu ukupan energetski unos manji od preporučenog i da veći udio energije dolazi od masti i proteina, a manji iz ugljikohidrata. Navode, također, i da je jedan od čimbenika neuravnoteženosti takve prehrane prekomjeran unos zasićenih masnih kiselina te manji unos prehrambenih vlakana, što je jasno budući da bezglutenska prehrana podrazumijeva smanjenje unosa žitarica i njihovih proizvoda čak i kod djece i adolescenata’, kaže Niseteo.

Istraživanje Healthy Lifestyle in Europe by Nutrition in Adolescence – HELENA, provedeno na populaciji djece i adolescenata u dobi od 12,5 do 17,5 godina, potvrđuje važnost konzumacije doručka te unosa žitarica i njihovih proizvoda u sklopu prvog obroka u danu. Rezultati su pokazali da djeca i adolescenti koji doručkuju žitarice u odnosu na one koji doručkuju druge oblike obroka, redovitije konzumiraju prvi obrok u danu te imaju veći unos vlakna i mikronutrijenata. Osim toga, djeca i adolescenti koji redovito konzumiraju žitarice za doručak imaju pravilniji rast i razvoj, a u kasnijoj dobi manji indeks tjelesne mase.